Krleža i Sinj – 2. dio

Krleža

Miroslav Krleža zajedno s suprugom Belom na Sinjskoj Alci 1965. (u samom lijevom vrhu slike). Na sliku i Krležin posjet alci 1965. ljubazno me uputio Ivo Dalbello – Dugi.

U drugom djelu teme „Krleža i Sinj“ donosimo drugi dio razgovora dvojice intelektualaca, Miroslava Krleže i Josipa Šentije o njihovim doživljajima Sinja te uspomenama na ljude i događaje iz Cetinskog kraja.  U ovom dijelu dotiču se zanimljivih gastronomskih i nekih pomalo mističnih detalja vezanih uz Krležin posjet Sinju i Vrlici u svibnju 1948., te političke dimenzije sinjskog krnjevala u doba Kraljevine Jugoslavije.

Tekst koji slijedi preuzet je iz knjige Josipa Šentije S Krležom, poslije 71.: Zapisi iz leksikografskog rokovnika. (Zagreb, Masmedia, 2000)

(…)

„Jeste li ikada bili u Sinju?“ – upitah ga (Šentija Krležu, op.a.)

„Bio sam, naravno“ – uzvratio je Krleža. – „To je prvi put bilo u proljeće 1948., mislim da je to bilo u maju… Bio sam u Splitu kod Stipe Gunjače, i on me tada nagovorio da odemo do Sinja i Vrlike. Htio je da obiđemo lokalitete na kojima je on radio – mjesto gdje je bila crkva Sv. Mihajla, na rubu sinjskog polja, u Brnazima, i crkvu sv. Spasa, na vrelu Cetine. U Sinju smo se kratko zadržali, a odatle smo nastavili put prema Vrlici, po prašnjavoj cesti koja uglavnom prati tok Cetine. Poslije podne smo, međutim, zapeli kod Koljana…“

„Sad su i ta cesta i Koljane pod jezerom…“ – ubacio sam se opaskom u njegovo pripovijedanje.

„Da, znam, pratio sam izgradnju Peručkog jezera… Naš je automobil kod Koljana crknuo. Šofer se dugo mučio da ga popravi, ali uzalud. Na kraju su iz sela mještani doveli par volova, koji su nas odšlepali do Vrlike. Tamo smo htjeli posjetiti rodnu kuću mog vjenčanog kuma Milana Begovića. Peripetija s kolima dugo je trajala pa smo u Vrliku stigli tek kad je pala noć. Bili smo gladni pa je Stipe predložio da odemo u jednu gostionicu. Tamo su pred nas iznijeli pladanj narezanog dalmatinskog pršuta. Jeli smo gotovo u mraku, jer je pred nama žmirkala samo slabašna voštanica. Pršut je bio slastan, nikad mi nije bio tako ukusan, mirisao je kao najbolji aperitiv… A onda je iznenada zasjala elektrika. Pogledao sam pladanj i imao što vidjeti: po fetama pršuta, kako vi Dalmatinci kažete, gmizali su crvi… Pršut je zaista bio zreo…“

„Sad Vam je Vrlika po tom pršutu u trajnom sjećanju.“ – primjetio sam, a Krleža je nastavio:

„Da, u neizbrisivom sjećanju, kao što vidite. Ali ta mi je večer u Vrlici ostala u sjećanju po još nečemu, zaista tajanstvenom, o čemu sam više puta razmišljao. U Vrliku smo došli, kao što sam rekao, da obiđemo kuću Milana Begovića. Već je bila mrkla noć, kuću smo obišli i razgledali je. Htio sam, po povratku u Zagreb, Begoviću detaljno referirati o svemu. Naš je automobil u međuvremenu popravljen, pa smo odlučili vratiti se u Split. Ujutro sam u „Slobodnoj Dalmaciji“ pročitao da je u Zagrebu te večeri Milan Begović umro.“

Krleža je načas zašutio, kao da je prekinuo bujicu sjećanja. A onda me, čas zatim, potaknuo da ja njemu pripovijedam o svome doživljaju Sinja, o sinjskim prilikama i ljudima, prije i sad. Improvizirao sam ad hoc jedan motiv iz škrtog sjećanja na zavičaj. Sjetio sam se M.M., uostalom moga tetka, koji je imao dvije strasti: jednu koja je trajala 364 dana u godini (vino), i drugu koja je trajala jedan dan (karneval, krnje, zaliven vinom).  Na dan karnevala M.M. bi se odjenuo u odoru kralja Aleksandra Karađorđevića te bi kraljevao sinjskim ulicama.

Krleži se svidjela predožba o sinjskoj pokladnoj harlekinijadi pa je zaključio da „Sinj nije, dakle, bio monarhistički…“

„Ne sasvim, jer je bilo monarhista, dapače… Ali narod je uvijek bio uz fratre, a ne uz jugoslavenskog kralja“ – rekao sam.

(…)

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s