Sinjanka Zlata Sesardić, primadona beogradske i novosadske Opere

Zlata_Sesardic

Operna primadona Zlata Sesardić (1918. – 2010.)

Zlata Sesardić rođena je u Sinju 7. siječnja 1918. godine u obitelji Anamarije i Stipe Sesardića, poznatog sinjskog trgovca i lovca. Njezin stric bio je Ante Sesardić, sinjski odvjetnik i bivši zastupnik u bečkom parlamentu u čijem je domu Zlata napravila prve glazbene korake svirajući klavir. U Sinju je Zlata dobila i prve poduke iz klavira, najvjerojatnije od poznate klaviristice Milene Matulić koja je poučavanjem klavira dosta zadužila Sinjane.

Svoje prve nastupe na glazbenoj pozornici Zlata Sesardić ostvarila je u operetama i solo pjevanjima koji su ranih 30-ih godina prošlog stoljeća u Sinju organizirani pri Hrvatskom sokolu. U samim počecima Zlatine pjevačke karijere u Sinju je živjela talijanska operna diva Ida Martelloni koja se udala za sinjskog industrijalca Ivana Banića. Obitelj Banić njegovala je prisne odnose s imućnijim sinjskim građanstvom u koje su spadali i Sesardići, a na njihovim zajedničkim okupljanjima Ida Martelloni bi često i pjevala što je sigurno utjecalo na odabir životnog poziva mlade Zlate Sesardić.

Martel

Ida Martelloni, talijanska operna diva koja se u Sinj doselila 1929. udavši se za industrijalca Ivana Banića.

Zlata Sesardić preselila se nakon udaje sredinom 30-ih godina u Beograd i tamo nastavila započeto glazbeno obrazovanje. Zlatni trenutci njezine operne karijere dolaze nakon Drugog svjetskog rata kada je 1946. postala članica Opere Narodnog pozorišta u Beogradu. Svoju pjevačku afirmaciju Zlata Sesardić doživljava kao solistkinja Opere Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu od 1948. do 1951. U novosadskoj Operi sopranistica Zlata Sesardić oduševljavala je publiku kao Tosca u istoimenoj operi Giacoma Puccinija, a ostvarila je i zapažene nastupe u ulogama Cio-Cio-San u Madam Butterfly, Mimi u La Boheme i Đule u operi Ero s onog svijeta Jakova Gotovca i Milana Begovića.

Godine 1951. Zlata Sesardić vratila se u beogradsku Operu gdje je djelovala do 1969. ostvarujući niz glavnih ženskih likova u najpoznatijim stranim i domaćim operama. U tom razdoblju Zlata Sesardić stječe status operne primadone ističući se ulogama Leonore u Trubaduru, Desdemone u Otellu,  Amelie u Balu pod maskama, kao i nastupima u već spomenutim ulogama Tosce i Mimi.

Tijekom i nakon operne karijere Zlata Sesardić uvijek se vraćala rodnom Sinju iz kojeg je otišla kao jako mlada djevojka. Redovito je svakog ljeta dolazila u Sinj i boravila kod članova svoje obitelji. Nakon umirovljenja i odlaska s operne pozornice Zlata se posvetila slikarstvu, drugoj umjetničkoj grani za koju je pokazivala interes i nadarenost. Najčešće je slikala pejzaže Sinja iskazujući tako svoje umjetničko nadahnuće rodnim zavičajem.

zlata

Zlata Sesardić na snimanju radijske emisije o pjevačima beogradske Opere. Lijevo voditelj i urednik emisije Goran Potkonjak. 

Zlata Sesardić umrla je 22. prosinca 2010. u Beogradu gdje je i pokopana.

 

Literatura:

Modrić, D., Romac, B. (2012), Obitelj Banić. U: Modrić, D., Brković, M. (ur.) Sinj: pogled na stvaranje jednog grada. Sinj: Kulturno umjetničko središte Sinj, 69-76

Tatić Lozjanin, M. (2017), Sećanje na staru kuću: Prikazi iz časopisa „Pozorište“ Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, 1969. – 1977. godine. Novi Sad: Srpsko narodno pozorište Novi Sad

Soldo, J.A. (1990), Odrazi kulturnih utjecaja tijekom posljednja tri stoljeća u varoši Sinj. Historijski zbornik. 13 (1): 183-195

*Posebnu zahvalnost dugujem gospođi Anči Sesardić Ilijić koja me uputila u zanimljive pojedinosti o životu svoje rođakinje Zlate Sesardić

Ovaj unos je objavljen u Sinjani XX. stoljeća. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s